Tisno

Tisno_5Smješten dijelom na Tišnjanskom poluotoku, a dijelom na otoku Murteru. Tjesnac (po kojem je Tisno i dobilo ime) između otoka i kopna širok je samo 38 metara, a od 1832. povezan je sa, danas, pokretnim mostom. Noviji dio naselja izgrađen je na kopnenom predjelu Gomilica. Tisno se nalazi u neposrednoj blizini glavnih dalmatinskih gradova Šibenik, 28 km, Zadar 56 km i Split 100 km, s kojim je povezan glavnom magistralnom cestom, te autocestom A1. Po posljednjem popisu Tisno ima 1384 stanovnika.


Preci današnjih Tišnjana doselivši na otok Murter, zauzeli su sjeveroistočni dio otoka i po tjesnacu, na kojem su se smjestili, mjesto je dobilo svoje ime. Najstariji hrvatski naziv Tischno nalazimo na nacrtu iz 1567. god. koji se nalazi u Muzeju grada Šibenika.

Sam naziv mjesta kroz povijest bio je mijenjan nekoliko puta. Prvobitno ime Tisno u vrijeme vršenja popisa stanovnika i izrade topografskih karata za Austrougarske ( kada je jedan od službenih jezika u Dalmaciji bio talijanski ) bilo je prevedeno na talijanski u Stretto, a kasnije za stare Jugoslavije opet prevedeno u Tijesno kao obična riječ (pridjev općeg jezičnog značenja), a ne geografsko ime. Iako su po pravopisu u to vrijeme imena mjesta trebala čitati i pisati na onom dijelektu kojim stanovnici tog mjesta govore, Tisno je i dalje ostalo Tijesno. Ponovno originalno ime ‘Tisno’, mjesto dobiva nazad nakon osamostaljena Republike Hrvatske. Opening_the_bridge_in_Tisno

Narodna predaja kaže, a povjesničari pišu, da je Tisno nastalo doseljenjem prebjega pred Turcima. Mlečani i Turci vodili su u Dalmaciji šest ratova. Prvi rat počeo je 1463. i trajao do 1479. godine. Već godine 1414. Turci su upali prvi put na šibensko područje i do izbijanja prvog rata, kroz gotovo 50 godina, izvršili su mnogo upada u šibenski teritorij i poveli u ropstvo na desetke tisuća ljudi. Zato se stanovništvo preseljavalo s kopna na otoke prije, a pogotovo za prvog mletačko-turskog rata, čija je najvažnija posljedica selidba stanovništva s kopna na otoke. Napadi Turaka na mletački teritorij bili su česti pa dalmatinski gradovi, nisu mogli nikada znati kada će njihov teritorij biti napadnut. Zbog toga su Mlečani počeli podizati utvrde u nekim dalmatinskim gradovima, a u nekim selima obrambene zidine. U tu svrhu godine 1474., mletački dužd šalje šibenskom knezu 300 dukata da se na području Mandaline i Tisnoga podignu obrambeni zidovi. To je u Tisnomu učinjeno godine 1475.

Opasnost od Turaka bila je tolika da je šibenski knez Jerolim Pisari boravio u siječnju 1478. u Jurjevgradu ( današnji Tribunj ) i davao upute za borbu protiv Turaka. Tada se seljaci Dazline tuže da ih uznemiravaju Turci, pa ne mogu davati desetine. Prvih mjeseci godine 1501., Turci spaljuju Dazlinu, Grabovce, Velim, Zlosela, Putićanje, i još jedanaest sela na šibenskome teritoriju.

tower in tisnoVidjeli smo da se Tisno spominje 1474. godine, a povjesničari pišu da je Tisno pripadalo župi Murter od svog postanka do 1548., kada je Tisno dobilo svoju župu i kada je u njemu posvećena crkva sv. Duha. To dokazuje natpis nad vratima crkve, na jugozapadnoj strani, Eccl. Cons. MDXXXXVIII ( crkva posvećena 1548.), s grbom šibenskog biskupa I. Lučića Stafilića.

Najstarijim dijelom Tisnoga i danas se smatra južni kraj zvan Rat. Njega su naselili žitelji iz Oštrice, udaljene oko 2 kilometra od otočnog dijela mjesta.[1]

Tijekom 18. stoljeća u Tisno su se doselile bogate obitelji iz Italije koje su se s vremenom asimilirale i pomiješale s domaćim hrvatskim stanovništvom. Iz tog vremena ostalo je 11 vila i palača Mazzura, u kojoj je danas smještena uprava općine Tisno i Općinski sud u Tisnom.

Tisno je 30. kolovoza 2007. pogodila Kornatska tragedija, kada je u požaru stradalo 12 vatrogasaca, od čega je dio bio iz Tisnog. Jedini preživjeli, Frane Lučić, također je iz Tisnog

 

Descargar musica